Jump to content


Slika
- - - - -

Savjeti i napomene u svezi gradnje lampaških pojačala *SKRAĆENA VERZIJA*


  • Tema je zaključana Ova tema je zaključana
32 odgovor(a) na ovu temu

#21 leslie

leslie

    ommadawn

  • Members
  • 17225 posts

Vrijeme objave: 09 Prosinac 2011 - 17:49

inducira se napon u pikapu jer se žica trzne, preko ton/vol. gitare kontrola signal na naponu ide u preamp ili pojačalo signala (gdje imamo dodatne kontrole ili EQ) iz njega u okretač faze iz okretača faze u lijevu ili desnu granu izlaznih lampi ilitiga lampi snage koje tada rade naizmjence (Push Pull) iz njega u izlazni trafo koji ima dva namota na primaru koji su spojeni na lijevu i desnu granu izlaznih lampi.jedna grana dobije napon i stvori tok u trafu jednog smijera, pa onda druga drugog smijera. taj visoki napon male struje na kojem jaše pojačani signal se putem elektromagnetske indukcije inducira na sekundaru izlaznog trafa te transformira u mali napon velike struje (za ubit vola) koji udarcima primara lijevo desno tjera zvučnik da mijenja tok lijevo desno iliti + - te se membrana zvučnika miće unutra <->van stvarajući zvuk prema količini snage i frekvenciji signala. da bi to sve mogli treba nam i mrežni trafo koji napaja sve to.Čića mića gotova priča za one koji ne žele znati više. :thumbup:Ostalo prepušćam kolegama i upadat ću po potrebi bez vanzemaljaca.

#22 @ndrej

@ndrej
  • Members
  • 962 posts

Vrijeme objave: 11 Prosinac 2011 - 14:26

Drugi krugRačunajte na lampu 3.dioDok dobijemo temeljito objašnjenje kako čitati ONU:thumbup1: sliku, da nam ne bude dosadno čekati, potrudio sam se i napravio jednu pomočnu sliku. Dragi moji početnici u ovu lakše možete gledati jer dodao sam i cvjetić da bude manje strašna (to je bila dobra ideja od Leslia :blush:)):001_smile: i šarenim bojicama šarao po njojzi.Sada skoro pa uopće ne izgleda strašno i mislim da sve možete razumjeti.Sa lijeve strane uspravno je struja u mA koja protiče kroz lampu iliti struja Katoda-Anoda(Plate). Dole su prikazani naponi na katodi.One "mistične" krivulje su naponi na rešetki-grid. Ti naponi se pokazuju kao negativni prednapon (ofset) rešetke-grid u odnosu na Katodu i vrijednosti su ispisane u originalnoj slici crnom bojom. Ove vrijednosti plavom bojom nad tim krivuljama prikazuju naš slučaj onog spoja triode u našem predpojačalu i taj pomak napona (bias) u plus smjeru smo dobili onim katodnim otpornikom R13.Posted ImagePosted ImagePočinjemo prvo od onog pridodanog naranđastog pravca koji dole počinje sa 233V napon napajanja u našem slučaju i taj napon bi dobili na anodi kad lampa ne provodi. Prvac završava na 2,3mA na lijevoj strani i to je maksimalna struja koja bi mogla proteč kad bi naša lampu bila u stanju smanjit svoj unutarnji otpor na nulu (ali ona to nije u stanju) i tada struju ograničava samo anodni otpornik onaj R4 od 100K u našem slučaju (i R13 ali minimalno u odnosu na R4 te ga ne spominjemo). Dakle tih 2,3mA smo dobili pomoću formule I=U/R I=233V/R4I=233V/100Koma ili I=233V/100 000 oma = 2,33mADakle, izgled tog pravca uvjetuje visina napajanja na otporniku R4 (R4 ili drugačije rečeno teret na lampi) i vrijednost tog otpornika.Taj radni pravac nam presjeca one krivulje koje predstavljaju različite napone na rešetki. Dakle te točke sjecišta nas interesiraju i na njima možemo očitati koja struja će proteči kroz lampu i koji pad napona dobijamo na Anodi-Plate.Još i možemo vizualno odmah vidjeti dali smo u linearnom području ili u području distorzije signala.Na krivuljama napona rešetke plavom bojom sam ispisao naše napone koje imamo (razlikuju se od originalnih ispisanih crnom bojom zbog pridodanog našeg katodnog otpornika R13 za dobiti prednapon, bias)Crvene krivulje su granični slučajevi za naše predpojačalo +1,1V i -1,1VZelene krivulje su slučajevi kad bi na ulaz našeg predpojačala doveli signal sa gitare 1Vpp (ovo 1Vpp znači jedan volt pik to pik, ilitiga od vrha gornje do vrha dolnje poluperiode izmjeničnog signala).Tamnozelena krivulja predstavlja naš slučaj kad nemamo signala na ulazu pretpojačala tj. grid-rešetka nam je na 0V.Na točkama sjecišta možemo dakle očitati vrijednosti (struja kroz lampu i pad napona na lampi) koje dobijamo pri tim različitim naponima na ulazu tj naponima na grid-rešetki.Skroz banalno :001_smile:i da Frus je bio u pravu uopće nije slika tako strašna :thumbup:ali odakle mu ideja da je sama slika dovoljna i da je možemo tumačiti bez magične formule Posted Image:confused1:Nisam crtao krivulju maximalno dozvoljene snage da ne zakompliciram sliku za sada.Nastavak slijedi ...

#23 @ndrej

@ndrej
  • Members
  • 962 posts

Vrijeme objave: 11 Prosinac 2011 - 16:50

ojla andrej , zasto si radio duple krivulje, to je krivo? katodni otpornik se i racuna iz osnovnih krivulja lampe ECC83?

inace UI krivulja gore prikazuje odnose napona na resetkama lampi (Ua, Ug, Uk) i ima:na osi x --> napon Uak (napon anoda-katoda) na osi y --> struja Ia

Ova slika služi za opisivanje onog našeg pretpojačala, zato sam dodao krivulje Ug (grid) za situacije koje nas interesiraju, jer u našem slučaju katodni otpornik R13 1K5 je već odredjen.Hvala za pojašnjenje.Ovo na osi Y -- struja Ia(anode) je ujedno i struja Ik (katode)Daj opiši kako se računa katodni otpornik. Pretpostavljam da se gleda da prednapon ili ofset bias se postavi tako da lampa radi unutar linearnog dijela rada lampe na onom radnom pravcu (naranđasta linija).Takodjer se i odredjuje anodni otpornik pomoću te slike i napon napajanja.

#24 frus

frus

    Piho Dojac

  • Members
  • 7314 posts

Vrijeme objave: 11 Prosinac 2011 - 18:37

Prvo da razjasnimo jednu stvar, NAPONI u nekom strujnom krugu se mogu obicno gledati relativno. Da objsanim na primjeru, uzmimo onu Andrejevu sliku od prije:Posted Imageuzevsi (uvjetno receno) apsolutne vrijednosti, tamo gdje je znak uzemljenja je potencijal nula volti. Katoda je na 1.6V, resetka je na 0V, anoda je na 200V, kao sto pise crnim slovima.Medjutim, sa gledista LAMPE, mozemo uzeti da je katoda na nula volti, resetka na -1.6V, anoda na 198,4VTo je bitno za napomenuti, jer u nekim sklopovima (npr kod okretaca faze) katoda moze biti npr na +50V od referentne tocke (tj uzemljenja). to lampu nije uopce briga.jedino sto lampu zanima je:- napon izmedju katode i resetke (u daljnjem tekstu napon resetke, obicno je negativan)- napon izmedju katode i anode (u daljnjem tekstu napon anode)to su ujedno i dvije vrijednosti kojima mi upravljamo lampom, i dva parametra u sljedecem grafu:Posted Imagezanemarimo za pocetak plavu i crvenu liniju. ostatak grafa (ovo crno) smo dobili od proizvodjaca lampe. graf nam govori kolika ce biti struja anode (okomita os), u ovisnosti o naponu anode (vodoravna os) i naponu resetke.na primjer, zanima nas kolika ce biti struja ako je napon anode 210 V, a napon resetke -2V. znaci gledamo crnu krivulju na kojoj pise "-2.0V" i gdje se sijece sa okomitom linijom gdje je 210V. nalazimo da ce u tim uvijetima struja biti 0.7 mA.ili recimo, anoda na 150V, resetka na -0.5V, struja ce biti oko 2mA. primijetimo jos jednu vaznu cinjenicu, a to je da je struja koja tece kroz anodni otpornik (tj "struja anode" kako je nazvana na grafu) jednaka struji koja protice dolje kroz katodni otpornik. znaci na onoj gore slici se moze vizualizirati da struja ide odozgora, prolazi kroz R4 (anodni otpornik), KROZ lampu, onda kroz katodni otpornik (R13) i odlazi u zemlju.e sada, sto mozemo saznati iz nase slike? cemu nam ona uopce koristi?dakle, graf pokazuje stanje kao da je lampa sama samcata i mi pomocu ova dva napona upravljamo strujom. e sad, sagradimo sklop kao na Andrejevoj slici na pocetku ovog posta. dakle, imamo neki fiksni napon od 300 volti, stavimo otpornik od 100k izmedju tog napona i anode, stavimo otpornik od 1.5k izmedju katode i uzemljenja, a izmedju resetke i uzemljenja neki otpornik velike vrijednosti (obicno se stavlja 1M). buduci da je struja kroz taj otpornik jako mala, pad napona preko njega je zanemariv, pa cemo uzeti da je napon na resetki = 0V.sada cemo ucrtati na graf novonastalu situaciju. sjetimo se formule koja je po Andreju alfa i omega za elektricne sklopove, tj. Ohmov zakon: I = U/Rsto su ovdje I, U i R? Sto zapravo zelimo saznati? Koju posluku porati? Zanima nas napon anode. Zasto? zato sto cemo taj napon iskoristiti kao "izlaz" iz naseg sklopa za pojacavanje signala.dakle, napon na anodi ce biti odredjen strujom kroz anodni otpornik. napon iznad anodnog otpornika (nazovimo ga, iz nekog razloga, B+) je fiksiran na +300 volti. sto je veca struja kroz anodni otpor, bit ce veci napon preko njega i napon na anodi ce biti MANJI.dakle, mozemo izracunati napon anode:Ua = B+ - (R4 * Ia)odnosno, Ua = 300V - (100k * Ia)znaci, ako je struja anode 0 mA, napon na anodi ce biti 300 Vako je struja anode 1 mA, napon na anodi ce biti 200 Vako je struja anode 2 mA, napon na anodi ce biti 100 Vako je struja anode 3 mA, napon na anodi ce biti 0 Vovo mozemo nacrtati na nasem grafu kao crvenu liniju. crvena linija se zove radni pravac. dakle, stavljanjem onog otpornika od 100k mi smo forsirali lampu da bude u jednom od stanja na crvenom pravcu.e sada dolazi ono sto je Bepo spomenuo, naime ako se uzivimo u ulogu kreatora pojacala, sada bi trebali odrediti katodni otpornik. trebalo bi onda uostalom i objasniti zasto smo uzeli anodni otpornik od 100k i B+ napon od 300V. medjutim, za sada cemo se ograniciti na objasnjenje rada lampe, pa cemo uzeti vrijednosti sa gornje slike, vrijednosti koje nam je odredio Leo Fender. Katodni otpornik je 1.5k. Ovdje cemo iskoristiti onu pricu sa pocetka, tj. gledamo iz gledista lampe. uzet cemo da je katoda na nula volti. znaci,ako je struja kroz katodni otpornik nula, katoda je na 0V, resetka je na 0 Vako je struja kroz katodni otpornik 1mA, katoda je na 1.5V. ali mi cemo reci da je na 0V, a resetka na -1.5Vako je struja kroz katodni otpornik 2mA, katoda je na 3V, ali mi cemo reci da je na 0V, a resetka na -3Vsada cemo to ucrtati na nas graf. buduci da je anodna struja = katodnoj struji, mozemo ucrtati na isti graf. znaci plava krivulja ide kroz sjeciste krivulje Vg=0 i Ia=0 (ishodiste), onda kroz sjeciste krivulje Vg=-1.5V i Ia=1mA, Vg=-3V i Ia=2mA.btw, plava krivulja zaista JE krivulja, a ne pravac! ali mi smo ga zbog jednostavnosti aproksimirali pravcem, sto mozemo uciniti jer su krivulje dovoljno linearno rasporedjene na intervalu kojeg promatramo.na sjecistu plavog i crvenog pravca nalazi se tocka u kojoj ce se nalaziti lampa kad nema nikakvog signala, u stanju koje cemo nazvati starim hrvackim nazivom IDLE. znaci, napon na anodi ce biti 200V, napon na katodi je oko 1.6V (ili bolje reci, napon resetke je -1.6V). anodna struja je 1.06mA kao sto se vidi na grafu :001_smile:, a mozemo i provjeriti: 1.6V / 1.5k = 1.0666 mAjos malo terminologije: napon -1.6V u nasem slucaju (tj. napon izmedju katode i resetke) se zove na engleskom BIAS. da da, to je TAJ famozni bias. kako se kaze na hrvatskom nemam pojma, mislim da je cak Andrej spomenuo negdje.struja 1.06mA se zove "idle current". e sada, uobicajeni nacin iskoristavanja nase lampe za pojacanje je da dovedemo signal na resetku i na anodi dobijemo pojacani signal. pogledajmo na nas graf. u idle stanju anoda je na 200V i miruje.zamislimo da smo doveli na resetku signal amplitude npr. 1.2V (+/- 0.6V) znaci napon resetke ce se mijenjati izmedju -1V i -2.2V (znaci oko sredisnje tocke od 1.6V)buduci da anodni otpornik forsira lampu na rad po radnom pravcu (crvena linija), lampa ce prolaziti kroz stanja izmedju tocaka koje su odredjene sjecistem crvenog pravca sa krivuljama Vg=-1V i Vg=-2.2Vdakle, struja kroz lampu ce ici od 1.4mA do 0.7mA (ovu drugu tocku smo procijenili, krivulja Vg=-2.2V nalazi se naravno negdje izmedju -2V i -2.5V)a napon anode ce se kretati izmedju 160V i 230V. znaci za amplitudu signala od 1.2V kojeg smo aplicirali na resetku, dobili smo signal amplitude 230-160 = 70V. pojacanje je dakle 70/1.2 = 58.3signal nam se pojacao oko 58 puta! eto to je ukratko bit naponskog pojacanja.u sljedecem nastavku: HEADROOM (jeeeeeeeeeeeeeee) i distorzija

#25 epis

epis
  • Members
  • 626 posts

Vrijeme objave: 11 Prosinac 2011 - 21:08

Mala dopuna na Frusov post.BIAS je struja mirovanja, kad nema prisutnog signala na ulazu.Dakle, i kad nema signala na resetki kroz lampu tece neka struja.

#26 frus

frus

    Piho Dojac

  • Members
  • 7314 posts

Vrijeme objave: 11 Prosinac 2011 - 23:32

Mala dopuna na Frusov post.BIAS je struja mirovanja, kad nema prisutnog signala na ulazu.Dakle, i kad nema signala na resetki kroz lampu tece neka struja.

da, ja sam to napisao "idle current", struja mirovanja je ispravan prijevod, thanks!BIAS je, tehnicki gledano, NAPON na resetki, jer je naponski regulirani sklop.(sad sam ja tu htio jos dodati neke informacije o biasu, ali sam uvidio da to spada u sljedeci nastavak, o hedrumu i tome)

#27 @ndrej

@ndrej
  • Members
  • 962 posts

Vrijeme objave: 16 Prosinac 2011 - 17:56

"Rekoh da neću o ovoj ruskinji i s ovom ruskinjom. A opet, ne mogu bez nje. Ulazi mi u svakodnevnicu i onda kad ne želim, svako malo me neko nešto pita o njoj, a ja se trudim da je zaboravim. No ne ide.....Kao da pišem početak ljubavne drame, a ne otvaram temu u samograditeljskom forumu.Kakav je to forum bez 6C33, babuške, miguše i kako je sve još želite krstiti? Tko ne želi potrošiti 40VA da bi je zagrijao, i još malo preko toga da bi je držao u A klasi? I borio se konstrukcijski da njenu vrelinu efikasno odvede sa kućišta? I sve da bi dobio 12W? Nema toga. Njena neodoljiva ljepota (ili ružnoća, ovisi kako se gleda) je jednostavno to – neodoljiva.Neko je koristi cijelu, neko je koristi pola, neko je prži iznad 200V, neko kaže da nema što raditi iznad 180V anodnog napona i ova će tema biti, nadam se susret raznih mišljenja.Ja ću za početak............"Dragi moji početnici, dok čekate na Frusov nastavak, ne nisam zaboravio na Vas, lijepo učim o lampama i lutam po bespućima internetske zbiljnosti.Ovaj ljubavni esej iznad je uvod u opis jedne ruskinje i odlično je štivo za radoznale, koji izgaraju za više informacija o lampama. ... dok čekamo i čekamo Posted Image i čekamo Godoa (Fruše di si sa nastavkom???)ostatak možete pročitati ovdje http://diyaudio.com.....php?f=11&t=114

#28 @ndrej

@ndrej
  • Members
  • 962 posts

Vrijeme objave: 16 Prosinac 2011 - 20:12

Je ali upravo prava čar samogradnje je kad radiš sa razumijevanjem i onda se poigraš i namjerno prve dvije lampe ili samo jednu u nizu dovedeš u distorziranu točku (svaka svoju poluperiodu) i čuješ svojim ušima taj drugi harmonik, pa kompresija da dobiješ sustain pa treći harmonik na izlaznoj lampi pa makneš one katodne kondezatore nek se "kralju trese stolica" i čuješ kako to izgleda pa dodaš povratnu spregu sa izlaza na ulaz kad to sve prošviče pa ...Najinteresantnije tek dolazi.Evo moje pitanje.Izlazna pentoda (nek je spojena kao i trioda, svejedno) kako odrediš radnu točku (sjecište radnog pravca i krivulja struje katodnog otpornika) u SE konfiguraciji (kad nema signala na ulazu, teče "idle" struja mirovanja) ?a primar OT-a (izl.trafo) koji opterečuje lampu, kod njega tada skoro da nema otpora (reda oma), tada niti nemaš na grafu mogućnost tog ucrtavanja - praktički radni pravac se skoro pretvara u okomicu.

#29 frus

frus

    Piho Dojac

  • Members
  • 7314 posts

Vrijeme objave: 16 Prosinac 2011 - 21:21

ha? kako to mislis, nema otpora? pa skoro je isto kao i ona pocetna trioda.evo ukrademo sliku od Merlina....Posted Imagekaze Zout = 4k, to je reflektirana impedancija zvucnika (za neke srednje frekvencije) i ujedno radni pravac za taj slucajodabran je bias (ljubicasta linija) i radna tocka na Vanode = 300V, struja mirovanja je 80mA. Bias napon je -24 V, znaci 24V/80mA = 300 ohma, toliki bi trebao biti katodni otpornik

#30 @ndrej

@ndrej
  • Members
  • 962 posts

Vrijeme objave: 16 Prosinac 2011 - 21:43

Na onoj početnoj triodi imamo anodni otpornik R4 100K i on determinira zapravo radni pravac po kojem čemo prisiliti lampu da radi.Na izlaznoj lampi ako imamo signal tada se dogadja ovo što opisuješ, trafo reflektira teret zvučnika.Alitrafo to može samo dok imamo izmjenični signal tj. teče izmjenična struja kroz njega. Ako ne teče izmjenična već istosmjerna (slučaj kad nemamo audio signal) zbog biasa imamo istosmjernu struju koja tada teče kroz lampu i primar izlaznog trafa. Tada trafo ne reflektira nikakav teret (zvučnik) sa sekundara, već isključivo samo otpor žice namotaja na primaru a to je reda nekoliko oma.Posted ImageSada na ovom grafu imamo radni pravac ljubičasti koji počinje na 600V:scared:to znači napajanje od 600V imamo na jednoj strani primara i preko par oma dolazi na lampu na anodu. Recimo da je otpor žice primara 10 oma (za lakše računati) I=U/R ispada 60A tj. tu bi trebao završiti drugi kraj radnog pravca kada teče samo istosmjerna idle struja kroz trafo i lampu (struja mirovanja) bez obzir kolika je.

#31 frus

frus

    Piho Dojac

  • Members
  • 7314 posts

Vrijeme objave: 16 Prosinac 2011 - 22:17

a nije bas tako, mi smo "nasilno" doveli na anodu 300 volti, a na grid -24 volta. trenutno nije bitno kako (mogli smo staviti i bateriju od 24 volta), bitno je da nekako jesmo. i za takve napone nas datasheet kaze, pod tim uvjetima kroz lampu tece 80 mA. ovo ostalo imas potpuno pravo, radni pravac vrijedi za AC i napon ide od negdje 20-ak volti sve do 600V. btw, tih dodatnih 300 volti (mi smo sklopu doveli samo 300V DC-a) inducira trafo (=> zavojnica) pri radu. iz slike se vidi i ono sta si pitao prije, ako je sekundar trafa otvoren (zaboravili smo spojiti zvucnik) onda je radni pravac prakticki horizontalan i napon ode u PM tamo desno :001_smile:

#32 @ndrej

@ndrej
  • Members
  • 962 posts

Vrijeme objave: 17 Prosinac 2011 - 16:06

Pročitao sam prvih par strana i definitivno bi trebalo počistit od spama, a s druge stane tema je promašena utoliko jer netko tko ne zna šta je otpornik, poput mene, ne zna ni šta je napon, ni šta je izmjenična a šta istosmjerna struja, ne zna šta je masa, jakost struje itd. uglavnom bez abecede mi nema smisla postavljat pitanja, trebalo bi prvo to odradit(a nije da me ne zanima)! :thumbup1:

Ujko dragi (doista si mi drag :blush: to ćeš morati za detaljnije sam ... ipak.Evo, barem osnovno onako nabrzinu ti mogu reći:Otpornik - već sam pisao, materijali koji pružaju otpor protoku elektrona. Dakle pružaju otpor protoku struje. Struja - protok elektrona, kao protok vode - struja vode, otpornik bi bila cijev i ako je manjeg promjera imaš pad tlaka pri protoku te iste vode. Primjer kad se netko tušira i miješa toplu iz bojlera (bojler bi bio kao kondenzator u elektronici) i hladnu iz vod. mreže (to bi bilo kao napajanje u elektronici) koja ima svoj pritisak (taj pritisak bi bio kao napon u elektronici) ako netko povuće vodu u vodokotliću (vodokotlić bi opet bio kao kondenzator) taj vodokotlić se naglo opet puni i zbog tog protoka u cijevima, dobiješ pad tlaka vode (pad napona) i ona(j) jadni(k/ca) se ofuri sa prevrućom vodom jer zbog naglog pada tlaka vode padne i protok prema tuš mješalici i dobije više vrele vode, koja dolazi iz bojlera(kondenzatora) a manje hladne koja dolazi iz vod.mreže(napajanje u elektronici) i mangupi se tada vesele, vidi budale kako smo je ofurili-zahebali.Masa bi bila zemlja ili najniža točka potencijala prema kojoj teče voda (tj eletr.struja)Izmjenična struja je kad u duguljastoj kadi rukom mješaš vodu lijevo desno pa tako struja vode teče izmjenično, istosmjerna struja je rijeka, potok, struja vode u cijevi itd.Izmjeničnu struju vode imaš i na plaži kad dolaze valovi i more nadire i povlači se. Dobro je primjetiti da struja vode kad je izmjenična molekule vode ne teku već se gibaju kao klatno napred nazad i tako guraju druge okolne molekule vode a u rijeci doslovno teku nizvodno. Isto tako je i u elektronici, pri izmjeničnom protoku elektroni ne teku u jednom smjeru već se gibaju napred nazad i tako "guraju" i druge elektrone a u istosmjernoj struji teku kao u rijeci.Kondenzato je kao vodokotlić, puni se i po potrebi prazni sa vodom ili u elektronici kažemo da se nabija i prazni.Dakle napon bi bio kao pritisak u vodi. Struja bi bila protok vode koju je taj pritisak (napon) omogućio. Ako izvor vode (veeeeelika bačva) digneš na prvi sprat i sa gumenom cijevi spustiš u prizemlje-zemlju (masa :lol:, dole na cijevi bi imao manji pritisak, nego da tu veeeeliku bačvu digneš na deseti kat i mjeriš pritisam na cijevi dole pri tlu. Eto ti različiti naponi u elektronici.Ako od te veeelike bačve imaš širu cijev sve do dole na zemlji, imat ćeš manji otpor u cijevi za protok vode i taj pritisak će prouzročiti da može teći veća količina vode (veća struja).Ako imaš užu cijev, taj pritisak će prouzročiti manji protok vode jer cijev manjeg promjera pruža veći otpor protoku. Ako samo pola visine cijevi od veeelike bačve prema tlu staviš sa manjim promjerom a druga polovica cijevi ima veći promjer i dolazi sve do tla, imat ćeš pad pritiska vode tamo na sredini kod spoja uske cijevi sa širom i teći će u široj cijevi ista količina vode kao i u užoj cijevi cijelim putem od veeelike bačve pa sve do zemlje.Napisano je kaotično, u jednom dahu, zato je moguće da sam negdje nerazumnjiv, slobodno pitaj za dodatno objašnjenje :001_smile:(drag si mi lik, lijepa pojava na ovom forumu, zato me slobodno udavi sa pitanjima :lol:Hvala McOmio da si to napisao jer ... Fruše, oj Fruše :lol: si vidijo :lol: da se to čita i ljudi su žedni znanja što "pada na njih ko dažd na izmučenu čeljad" :lol:)

#33 bepone

bepone
  • Members
  • 2049 posts

Vrijeme objave: 19 Prosinac 2011 - 09:50

Daj molim te to objasni, ili ako ti se ne da pisati, daj link gdje ima to detaljno objašnjeno. Ne znam, meni špila da je baš obrnuto, ali ti si potkovaniji pa, eto, iznenadijo si me.:001_smile:

smanjivanjem anodnog otpornika reguliras pojacanje lampe (47K u anodi rezultira manjim gainom nego 100k, za 100k recimo da je 50x za lampu ECC83) , slijedno 150-220k u anodi rezultira vecima gainom (cca 60x), 470K u anodi jos vecim .. beskonacan otpor u anodi rezultira maksimalnim gainom lampe ECC83 koji iznosi po datashitu 100x, i taj beskonacan otpor se izvodi CCS-om (current constant source)osim gaina, smanjivanje otpornika u anodi ima za rezultat i povecavanje izoblicenja (cuje se uhom kao topliji zvuk) a i mijenjanje karaktera overdrajva ako se pretjera (namjerno) sa input-om. kad se lampa sa manjim otpornikom u anodi (47k recimo) potjera u overdrajv, zvuci drugacije nego npr sa 150K, 220K gdje se pocinje stvarati "glassy" overdrajv, pogodan za metal




Category 1
Important Section
O nama
Glazbeni Forum je najveća zajednica glazbenika i ljubitelja glazbe na hrvatskom internetu još od 2003. godine.
Brojimo preko 25 000 registriranih članova.
Pratite nas
facebook Twitter Youtube Feed
Copyright © 2003 - 2016 Glazbeni Forum. Sva prava pridržana.